29. svi 2012.

Kako krenuti s izgradnjom male elektrane na obnovljive izvore energije


Prvi korak – Definiranje projekta
Prvo što trebate definirati je kakav objekt želite napraviti i imate li dovoljno resursa da bi projekt imao smisla. Zapitajte se:



  • Na kojoj lokaciji planiram graditi svoj projekt?
Provedite malo vremena na lokaciji gdje planirate realizirati svoj projekt. Obiđite ju pješice s GPS uređajem, zabilježite koordinate na rubovima lokacije, te na mjestima gdje smatrate da ima dovoljno prostora za smještaj vaše elektrane. Procijenite površinu (kvadraturu) dostupnu za izgradnju objekta. Promotrite okolicu: kakav je reljef, pokrov terena (šuma, travnjak, makija,…), ima li u okolici vode (rijeke, jezera, podzemne vode), ima li ograđenih područja i kuća, ima li priključnih točaka za infrastrukturu (dalekovodi, trafostanice), prometnica, itd. Zabilježite što je moguće više detalja i po mogućnosti što više fotografirajte. Saznajte katastarske čestice na kojima se nalazi lokacija i nabavite izvatke iz katastra i zemljišnih knjiga. Utrošite malo vremena i napravite kratko izvješće s obilaska lokacije. Kasnije bi vam to moglo uštediti puno vremena.
  • Kakvo je sunčevo zračenje / potencijal vjetra / količina dostupnog goriva / količina vode / i slično na planiranoj lokaciji?
Dosta takvih podataka je besplatno i dostupno putem interneta. Podatke o sunčevom zračenju možete pronaći na stranicama NASA-e: http://eosweb.larc.nasa.gov/cgi-bin/sse/sizer.cgi (registracija je besplatna). Podatke o vjetropotencijalu je malo teže pronaći, jer su mjerenja većinom komercijalna, ali kao orijentacija mogu poslužiti podaci NCEP/NCAR projekta:http://www.esrl.noaa.gov/psd/data/reanalysis/reanalysis.shtml. Kod projekata korištenja šumske biomase iz drvnih ostataka šuma, neki podaci postoje na internetskim stranicama Hrvatskih šuma d.o.o.:http://javni-podaci.hrsume.hr/. Ako pak planirate koristiti poljoprivredne ostatke ili ostatke iz drvne industrije, to je dosta specifično za svaku pojedinu lokaciju i trenutačno je najbolja metoda obilazak potencijalnih dobavljača goriva – znači tvornica, pogona, poljoprivrednih gospodarstava i slično. Za podatke o vodotokovima,  ćete ipak trebati kontaktirati Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), koji već ima niz hidroloških podataka dug nekoliko desetljeća.
  • Koliki će biti moj projekt?
Na temelju prvih podataka koje ste pronašli, sada je vrijeme da izračunate koliki bi mogao biti projekt, s obzirom na dostupne resurse. Konkretno, potrebno je preračunati podatke o sunčevom potencijalu, brzini i smjeru vjetra, količine biomase i vode u jedinice snage – kilovate (kW). Dobri alati za takve izračune, dostupni besplatno uz registraciju su RTEScreen (http://www.retscreen.net, dostupan i na hrvatskom jeziku) i HOMER (http://www.homerenergy.com/). Dodatna prednost tih softvera je i povezanost s bazama podataka, koja značajno olakšava pronalaženje raznih meteoroloških podataka.
  • Kakvu tehnologiju i opremu koristiti?
Informirajte se o opremi koja vam je potrebna za realizaciju projekta. Posjetite neki od skupova ili sajmova energetike i opreme, popričajte s proizvođačima, komunicirajte s udrugama i iskusnim ljudima iz struke.
  • Koliko će sve to koštati?
Informirajte se i o okvirnim cijenama opreme. Ne zaboravite dodati i cijenu građevinskih radova, priključka na elektroenergetski sustav i troškove ishođenja raznoraznih dozvola. Napravite prve procjene vaše investicije. Izračunajte u RETScreenu isplativost vašeg projekta. Pokušajte optimirati investiciju da dobijete najbolji povrat za uložen novac te se savjetujte se s nekim od stručnjaka iz područja energetike da vam daju svoje viđenje vašeg projekta. 

Drugi korak – Upoznajte se sa zakonskim okvirom
Ako želite graditi bilo kakav objekt u Hrvatskoj, trebate poštovati sve zakone i propise Republike Hrvatske.
Sve zakone i propise važeće u Republici Hrvatskoj možete pronaći na Internetu, na stranicama Narodnih novina (www.nn.hr). Ono što vam pritom treba jest broj izdanja i godina izdanja kako biste mogli pronaći točan propis koji vas zanima. 
  • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07),
    • Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04),
    • Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07),
    • Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevine (NN 87/08 i 33/10),
    • Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08),
    • Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08),
    • Pravilnik o jednostavnim građevinama (NN 21/09 i 57/10),
    • Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09),
    • Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima (NN 45/09),
    • Tehnički propis za spregnute konstrukcije od čelika i betona (NN 119/09),
    • Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09 i 14/10),
  • Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08),
    • Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07),
    • Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07),
    • Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07),
    • Pravilnik o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage (NN 28/06),
  • Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08),
    • Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 67/07),
    • Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07),
    • Mrežna pravila (NN 36/2006),
    • Dodatni tehnički uvjeti za priključak vjetroelektrana na prijenosnu mrežu (HEP OPS),
  • Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04),
    • Tarifni sustav za prijenos električne energije (NN 143/06),
  • Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),
    • Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08 and 67/09),
  • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08),
    • Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09),
  • itd.
Masno otisnuti propisi su ključni za projekte obnovljivih izvora energije, te bi ih svakako trebalo detaljnije proučiti.
Treći korak – Prijava projekta u Registar
Nakon što ste detaljno proučili sve propise, vjerojatno vam je i samima jasno da je prvi korak prema službenim institucijama prijava projekta u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Registar je u nadležnosti  Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a dostupan je i online na  http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/Tablica_OIEK.xls.
Dokumenti potrebni za prijavu u Registar navedeni su dolje uz kratak komentar i uputu gdje se ishode pojedini dokumenti. Za prijavu su potrebni sljedeći dokumenti:
  • zahtjev za izdavanje prethodnog energetskog odobrenja
  • izvadak iz katastarskog plana za katastarsku česticu na koju se postavlja ili gradi uređaj za ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije i/ili planira izgradnja postrojenja.
    • Izvadak iz katastra i posjedovni list možete dobiti u lokalnom katastarskom uredu, a vlasnički list (ZK uložak) na lokalnom općinskom sudu. Oboje se naplaćuje. Neslužbene izvatke možete pronaći i na internetu na www.katastar.hr.
  • izvadak iz sudskog registra, odnosno za fizičku osobu izvadak iz obrtnog registra u Republici Hrvatskoj ili potvrdu o prebivalištu u Republici Hrvatskoj.
    • Izvadak iz sudskog registra za svoje poduzeće možete izvaditi kod svakog javnog bilježnika. Izvadak se naplaćuje.
  • potvrda porezne uprave o plaćanju svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga javna davanja.
  • ovjerovljena izjava o nekažnjavanju pravne osobe i fizičke osobe u svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca, koju daje fizička osoba za sebe i/ili kao odgovorna osoba podnositelja zahtjeva.
    • Nakon što sročite kratak tekst koji govori da niste kažnjavani, potpišete ga i odnesete na ovjeru javnom bilježniku.
  • preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja i priključka na elektroenergetsku mrežu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog uređenja.
    • Ovaj dio obično je najzahtjevniji i predaje se u obliku studije koju izrađuje neka renomirana institucija. Ipak, za male projekte možete i sami napraviti navedenu analizu za što su vam potrebni podaci koje ste marljivo skupili unutar Koraka 1. Podatke o priključku možete saznati od HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. koji ima i predložak zahtjeva za izdavanje navedenih podataka baš za potrebe prijave projekta. Adrese lokalnih distribucija možete pronaći ovdje: http://www.hep.hr/ods/dp/default.aspx. Nakon što ste dobili i te podatke, sistematizirajte sve podatke koje imate u jedinstveni dokument iz kojeg je jasno vidljivo što želite izgraditi, gdje i kako, uz okvirnu ekonomsku računicu. Pritom ne zaboravite u ekonomskoj računici da za svoj objekt dobivate poticajnu tarifu (http://www.hrote.hr/hrote/obnovljivi/poticaj.aspx).

Četvrti korak – Ishođenje lokacijske i/li građevinske dozvole
Prethodno odobrenje izdaje se na sljedeći rok važenja:
– 18 mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja nije propisana obveza ishođenja lokacijske doz vole,
– 48 mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobrenja za postrojenja za koja je propisana obveza ishođenja lokacijske dozvole.
Prethodno odobrenje se ukida i nositelj projekta briše iz Registra OIEKPP ako nositelj projekta:
– u roku od šest mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobre nja nije započeo ispitivanje potencijala obnovljivih izvora energije,
– u roku od 36 mjeseci od dana konačnosti prethodnog odobrenja nije podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, kada je za postrojenje propisana obveza ishođenja lokacijske dozvole.
Kako vam PEO ne bi bio ukinut, potrebno je što prije organizirati ispitivanje potencijala, što je odredba koja se uglavnom primjenjuje na vjetroelektrane (postavljanje jednogodišnjeg mjerenja na lokaciju), odnosno što prije podnijeti zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole. Ishođenje lokacijske dozvole regulira Zakon o prostornom uređenju i gradnji (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html). Procedura ishođenja lokacijske i građevinske dozvole različita je za svaki objekt i za svaku tehnologiju. 

Objavila